Novosti

Tinitus je česti medicinski simptom koji je unatoč brojnim istraživanjima i dalje velika medicinska i znanstvena enigma (Baguley, McFerran, Hall, 2013). Najjednostavnije ga možemo definirati kao čujnu senzaciju bez prisutnosti vanjskog ili unutarnjeg zvučnog podražaja – drugim riječima tinitus je šum u ušima koji u većini slučajeva čuje samo osoba koja pati od tinitusa (Dalrymple, Lewis, Phillman, 2021). Riječ je o vrlo čestom stanju koji kod većine pacijenata izaziva probleme na psihološkom planu i u aktivnostima svakodnevnog života, no potrebno je imati na umu da kod dijela populacije izaziva značajne poteškoće u svakodnevnome funkcioniranju (Baguley, McFerran, Hall, 2013). U većini slučajeva tinitus je benigni i idiopatski te je povezan sa senzornim i neuralnim gubitkom sluha (Dalrymple, Lewis, Phillman, 2021).  Zahvaljujući napretku medicine možemo izdvojiti nekoliko rizičnih faktora: gubitak sluha, ototoksični lijekovi (skupina lijekova koji ubrzavaju starenje pužnice), ozljede glave te depresivni poremećaji (Dalrymple, Lewis, Phillman, 2021). Već ranije spomenuti je takozvani subjektivan tinitus kod kojega zvuk čuje samo osoba koja pati od tinitusa, također postoji i objektivan tinitus kod kojega zvuk zujanja čuje promatrač koji promatra osobu s tinitusom. Zvučni podražaj se najčešće opisuje kao zujanje i zvonjenje, puno rjeđe su prisutni kompleksni zvukovi poput glasova i glazbe (bitno je imati na umu da kompleksni zvukovi kod tinitusa nisu isto što i  zvučne halucinacije kod osoba oboljelih od psihopatoloških bolesti). Može se manifestirati na jednom ili oba uha. Intenzitet, trajanje, raznolikost i lokalizacija zvučnih podražaja je izrazito subjektivna. (Baguley, McFerran, Hall, 2013). Podaci prevalencije tinitusa su nekoherentni uslijed raznih dijagnostičkih kriterija. Većina studija smatra da prevalencija iznosi 10 do 15% odrasle populacije, također pretpostavlja se da je tinitus jednako zastupljen u oba spola (Baguley, McFerran, Hall, 2013). Dijagnostika je izrazito složen i individualan proces koji podrazumijeva dijapazon raznih pretraga kao što su CT, MRI, angiografija i dr. (Baguley, McFerran, Hall, 2013). Osobe s izraženim tinitusom upućuju se na opsežnu audiološku obradu kako bi se utvrdio gubitak sluha (MSD priručnik, n.d). Kognitivno bihevioralna terapija (CBT) jedini je terapijski postupak s umjereno do umjereno visokim postotkom uspješnosti u tretiranju tinitusa. Temelji se na razvoju alternativnih strategija koje pomažu u nošenju s tinitusom s naglaskom na podizanje razine kvalitete života. CBT ne lišava osobu tinitusa, već joj pomaže nositi se s njime. U nekim slučajevima preporučuje se i zvučna terapija (zvukoterapija) koja se temelji na maskiranju zvukova tinitusa kroz akustičnu simulaciju, uporabu slušnog pomagala i raznih zvučnih generatora. Farmakoterapija se najčešće primjenjuje kod osoba koje uz tinitus pate od depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja (Dalrymple, Lewis, Phillman, 2021). Potrebno je educirati javnost o tinitusu, rizičnim faktorima i njegovom utjecaju na biopsihosocijalno funkcioniranje osobe. Potrebna su daljnja znanstvena i medicinska istraživanja na ovome području kako bi se osigurala što veća razina prevencije i  kvalitete života kod osoba s tinitusom. Popis literature

Kroz povijest vrlo često kršila su se osnovna ljudska prava gluhih osoba. Slavni antički filozof Aristotel smatrao je da gluhe osobe nemaju osjećaje i razum s obzirom na to da po njegovom vjerovanju misli ne mogu izraziti riječima. Justinijanov građanski kodeks „gluhonijemim“ osobama oduzima sva građanska prava te su morale imati skrbnika. Već u starom Rimu možemo naslutiti kako će se društvo odnositi prema gluhim osobama (Jončić, 2016) (ujedno možemo naslutiti kakva će se terminologija koristiti za opisivanje gluhih osoba). Zašto je potrebno koristiti ispravnu terminologiju? Kroz povijest osobe s invaliditetom često su bile marginalizirane, institucionalizirane i izopćene iz društva. Zastarjeli termini vrijeđali su i ponižavali osobe s invaliditetom (OSI), na taj način društvo im je davalo do znanja da nisu njegovi vrijedni i ravnopravni članovi (HIE Help Centre, Disability Terminology: Choosing the Right Words When Talking About Disability, n.d). Person-first i identity-first terminologija Person-first terminologija na prvo mjesto stavlja osobu, a tek onda njezino oštećenje (npr. osoba s autizmom, osoba s oštećenjem sluha…). U podlozi ove teorije fokus je na osobu (čovjeka), a ne isključivo na oštećenje. Identity-first language na prvo mjesto stavlja oštećenje. Identity-first pristup polazi od toga da osoba treba prihvatiti svoje oštećenje. Osobe koje koriste identity-first pristup tako pokazuju prihvaćanje svojeg oštećenja kao sastavnog dijela sebe. U suštini razlika je u tome je li oštećenje nešto što osoba ima ili je to nešto što je sastavni dio identiteta osobe (HIE Help Centre, Disability Terminology: Choosing the Right Words When Talking About Disability, n.d). Značaj medicinskog i kulturološkog pristupa u formiranju terminoloških pojmova Medicinski pristup temelji se na oštećenju koje osoba ima te na onome što osoba ne može uslijed svojeg oštećenja (u ovom slučaju fokus je na oštećenju/gubitku sluha). Medicinski pristup želi povratiti osobi sluh uporabom slušnih pomagala i rehabilitacijskim postupcima. Upravo iz medicinskog pristupa potječe termin „gluhonijemost“ te definira se kao stanje nemogućnosti govora zbog gluhoće. Termin se popularizirao u 19.st. prije tehnoloških i rehabilitacijskih postupaka te prije lingvističke teorije koja odvaja govor i jezik (govor je fizička manifestacija apstraktnog jezičnog sustava u umu čovjeka) (Kavčić, Gotovac, 2021). Socio-kulturološki model gluhoće naglašava superiorno vizualno funkcioniranje gluhih osoba i znakovni jezik. Zahvaljujući lingvističkim, neurolingvističkim, psiholingvističkim, edukacijsko-rehabilitacijskim istraživanjima i snažnom angažmanu gluhih osoba u svijetu dolazi do afirmacije gluhih kao jezične/kulturalne manjine (Jončić, 2016). Republika Hrvatska 2007. godine potpisala je i ratificirala Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom u kojoj se svaka država potpisateljica obavezala na prihvaćanje znakovnog jezika i kulture gluhih. Osam godina kasnije izglasan je Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 82/15) (Kavčić, Gotovac, 2021). Ispravna terminologija U socio-kulturološkom modelu često možemo naići na veliko slovo „G“ u riječi „Gluh“. Gluhe osobe koje se identificiraju s kulturom i zajednicom gluhih, znakovni jezik je njihov materinji te ponosni su na svoju gluhoću smatraju se kulturološki gluhim osobama te riječ „Gluh“ pišu velikim početnim slovom upravo kako bi naglasili svoju pripadnost zajednici (Jončić, 2016). U našem jeziku ustalio se termin osoba oštećena sluha te same gluhe osobe često se poistovjećuju s ovim terminom jer su kroz život navikle na medicinski model koji naglašava njihovo oštećenje  i ograničenja u audio-temporalnom modalitetu komunikacije (Kavčić, Gotovac, 2021). U svakodnevnim situacijama često čujemo da netko za gluhu osobu koristi termin gluhonijem. Termin nijem označava osobu koja nema glas. Izrazito je neispravno i uvrjedljivo gluhu osobu nazvati gluhonijemom jer gluhe osobe imaju očuvan govorni aparat. Zbog nedostatka ispravne povratne informacije dio gluhih osoba ne može upravljati svojim glasom jednako kao čujuće osobe. (Kavčić, Gotovac, 2021). Važno je naglasiti da komunikacija nije rezervirana isključivo za čujuću populaciju te govor nije jedini medij komuniciranja! Potrebno je raditi na edukaciji javnosti o uporabi ispravne terminologije jer riječi nose određenu težinu i ulogu u društvu. Moramo tretirati svaku osobu s poštovanjem i dostojanstvom – uporaba ispravne terminologija je važna! POPIS LITERATURE

S veseljem vas obavještavamo kako će se predstava Halo, halo ovdje Radio Zagreb ponovno izvesti uz prijevod na hrvatski znakovni jezik, 10.siječnja 2023. s početkom u 20h. Prijevod predstava provodi se u partnerstvu sa Zagrebačkim kazalištem mladih, a u sklopu projekta Znakovni jezik na kazališnoj sceni – put prema inkluziji, financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija. Za više informacija posjetite službenu stranicu Zagrebačkog kazališta maldih (www.zekaem.hr) Za najavu sljedećih predstava pratite službenu stranicu Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba (www.sginzg.hr)

Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba u sklopu projekta “Ritam inkluzije”, financiranog iz sredstava Grada Zagreba, provodio je edukativne radionice za gluhu, nagluhu i čujuću djecu s ciljem povećanja kvalitete života osnovnoškolske djece u uvjetima inkluzije te sa svrhom povećanja međusobnog razumijevanja i uvažavanja različitosti. Radionice su bile usmjerene obrađivanju tema emocija i samoregulacije, kao i nenasilnog rješavanja sukoba. Na kreativan i djeci prilagođen način, djeca su naučila prepoznavati šest osnovnih emocija, reagirati u skladu s njima, razvijati socijalne vještine, toleranciju i empatiju.

Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreba je početkom studenoga 2022. godine potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „UP.02.1.1.16.0193 OSI za OSI – integracija nezaposlenih gluhih žena na tržište rada – FAZA II“ u sklopu otvorenog poziva Zaželi-program zapošljavanja žena-faza III. Cilj projekta je povećati socijalnu uključenost nezaposlenih i starijih osoba kroz pružanje socijalnih usluga i programa za socijalno uključivanje i povećanje zapošljivosti. Kroz projekt će se uključiti 15 nezaposlenih žena s naglaskom na osobe s invaliditetom, te će se pružiti usluga pomoći u kući za 90 starijih i/ili nemoćnih krajnjih korisnika. Ukupna vrijednost projekta je 741.500,00 HRK, a traje 7 mjeseci. Projekt se provodi na području Grada Zagreba, Osijeka, Slavonskog Broda, Valpova, Đakova, te Općina Drenje, Bizovac, Petrijevci, Šodolovci. Intenzitet potpore je 100 %. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

U sklopu projekta UP.02.2.2.15.0015 „Podrška procesu deinstitucionalizacije gluhih i nagluhih osoba“, održana je edukacija na temu pružanja socijalnih usluga u zajednici uz međusektorsku suradnju. Edukacija je bila namijenjena stručnjacima koji se bave socijalnih uslugama za starije i nemoćne osobe, a održali su je izv.prof.dr.sc. Ana Opačić i izv.prof.dr.sc. Marko Buljevac, profesori sa Studijskog centra socijalnog rada u Zagrebu. Teme koje su se obuhvatile su:

Ovdje možete pogledati financijski i operativni plan Saveza za 2023. godinu. Za financijska izvješća prethodnih godina kliknite na poveznicu.

25.11.2022. godine u sklopu projekta „Podrška procesu deinstitucionalizacije gluhih i nagluhih osoba“, održan je okrugli stol u prostorijama Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba. Tema okruglog stola bila je „Mogućnost razvoja novih i unaprjeđenja postojećih izvaninstitucionalnih socijalnih usluga po mjeri osoba s oštećenjem sluha“. Sudionici okruglog stola, uz predstavnike Saveza Mirjanu Jurišu i Ivu Radić Korpar, bili su predstavnici Grada Zagreba dr.sc. Marinka Bakula Anđelić te predstavnica Doma za starije osobe Sveti Josip Željka Bele, mag.soc.pol. Dr.sc. Marinka Bakula Anđelić predstavila nam je prava i usluge Grada Zagreba za osobe s invaliditetom, dok je predstavnica Doma Sveti Josip, Željka Bele, mag.soc.pol., predstavila izvaninstitucionalne socijalne usluge koje se pružaju u okviru Doma za starije osobe Sveti Josip. Okruglom stolu prisustvovali su zainteresirani stručnjaci koji kroz svoje djelovanje pružaju izvaninstitucionalne socijalne usluge starijim osobama. Razmjena iskustava uvijek je plodno tlo za razvoj novih mogućnosti i ideja, a koje su posebice potrebne u pogledu deinstitucionalizacije i zbrinjavanja starijih gluhih osoba.

U Sklopu projekta  „Znakovni jezik na kazališnoj sceni – put prema inkluziji“ prva predstava koja će prevoditi na hrvatski znakovni jezik je predstava HALO, HALO, OVDJE RADIO ZAGREB. Predstava će se izvoditi u srijedu, 7.12. s početkom u 20h u prostorijama ZKM-a. Više o predstavi možete pogledati na sljedećoj poveznici: HALO, HALO, OVDJE RADIO ZAGREB Podsjećamo kako je projekt financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija u trajanju od 12 mjeseci. Za više o projektnim aktivnostima posjetite nas na: Facebook i Instagram.

Kako bi komunikacija s gluhim i nagluhim osobama bila što uspješnija, donosimo pregled savjeta koji mogu uvelike pomoći. Ukoliko se član vaše obitelji naknadno suoči s oštećenjem sluha, prihvatite stvarnost kakva jest. Nagluhost utječe na život vaših bližnjih i unosi nove elemente u vaše odnose s njima. Oštećenje sluha neće iščeznuti, zato treba prihvatiti da će to stanje biti trajno. Ali zapamtite, nagluhi ljudi su oni isti ljudi kao i prije, nisu se promijenili. Govorite polagano. Sjetite se kako je vama dok slušate televizijskog spikera koji govori prebrzo, osobito kad daje neke brojčane podatke. Ne vičite. Od toga nema koristi, a nagluhi slušatelj može pomisliti da ste ljutiti. Naučite govoriti razgovijetno. Dobro je ako steknete naviku paziti na svoj izgovor. Imajte na umu da će vas gluha osoba teško razumjeti ako se nalazite u bučnoj okolini. Nemojte nagluhim osobama okrenuti leđa dok im govorite. Makar i ne bili vješti “čitanju” govora s usana, ipak će bolje razumjeti ono što im kažete licem u lice! A ako imate brkove, podrežite ih, tako da vam ne pokrivaju usnice. Nagluhe osobe MORAJU jasno vidjeti vaše usnice, jer samo tako mogu uspješno “čitati” govor s usana. Nemojte hodati dok niste rekli sve što ste htjeli. Vaše riječi zvučat će u hodu kao nejasno mrmljanje. Dogovorite neki znak kojim ćete nagluhu osobu upozoriti ako govori preglasno. Osobe s oštećenjem sluha ne mogu prosuditi koliko glasno govore pa kad se nađu u bučnoj skupini ljudi, mnogo puta će govoriti glasnije nego što treba, da bi čule svoj glas. Ne pokazujte nervozu kad morate nešto ponoviti ili kad nagluha osoba zaboravi ono što ste joj rekli prije nekoliko minuta. Vjerojatno nije čula niti razumjela što ste rekli. Imajte na umu da se nagluhe osobe moraju jako koncentrirati i dobro paziti da bi razumjeli što im se govori. “Čitanje” s usana zahtijeva veliki napor ako malo dulje traje, pa ako je nagluha osoba umorna ili se ne osjeća dobro, teže će razumjeti što govorite. Vjerujte nagluhim osobama kada kažu da nešto nisu čuli i nemojte im nikada spočitavati kako ne paze dovoljno. Kad ste s nagluhim osobama, služite se svim raspoloživim pomagalima koja će vam pomoći da lakše i kvalitetnije komunicirate – npr. rabite induktivnu petlju, pripremite mogućnost pisanja preko računala ili ručno. Mislite na to da većina nagluhih osoba ne poznaje znakovni jezik. Možda su pokušali, ali nisu uspjeli ili pak ne poznaju nikoga s kim bi razgovarali znakovnim jezikom, ako žive i rade među ljudima koji čuju. Ne budite neosjetljivi! Gubitak sluha u prvome redu najveća je nevolja za onoga kojega je to isto pogodilo. Gluhi ljudi vide (“čitaju”) govor odgonetajući pokrete vaših usana. Oni slušaju samo očima pa uče riječi hrvatskog jezika osjetom vida, a ne sluhom. Zbog toga ako vaše usnice nisu u potpunosti vidljive ili ako spustite glavu, gluhi neće uspjeti razumjeti što govorite. Uvijek pazite da vam lice bude dobro osvijetljeno, okrenuto prema izvoru svjetla. Ne govorite izdaleka, ali ni iz prevelike blizine; najbolja udaljenost je oko 1,5 m. Pazite da vam lice bude u visini očiju gluhe osobe. Glava neka vam miruje dok govorite jer ako ste navikli micati glavom dok govorite, gluhi neće moći stalno držati na oku vaše usne. Nemojte govoriti dok hodate ili kada ste u pokretu. Govorite književnim jezikom, a ne dijalektom. Uopće nije potrebno pojačavati glas jer vas gluha osoba sluša vidom pa mu je svejedno, govorili vi glasno ili bez glasa. Rečenice neka vam budu kratke, rabite jednostavne riječi i opće poznate pojmove. Izbjegavajte jezične finese (npr. bolje je reći “razumiješ li” nego “shvaćaš li što sam htio reći?”), ali ipak nemojte  govoriti kao da pričate s djetetom. Govorite umjerenom brzinom, ni prebrzo, ni previše sporo; nastojte da riječi normalno teku; micanje usana neka bude vidljivo, ali bez prenaglašenosti. Ako vas gluha osoba ne razumije, pokušajte ponoviti što ste rekli, ali recite to drugim riječima, jer na usnama slika svih riječi nije jednako vidljiva. Ako trebate kazati nešto posebno važno, možete to napisati. Kad kazujete imena ljudi, mjesta ili neuobičajene riječi, riječi na stranim jezicima, “čitanje” s usana malo pomaže. Gluha osoba će se mučiti u razumijevanju, ali ako primijetite da ne uspijeva, uzmite papir i olovku pa velikim slovima napišite ime ili riječ. Mogli biste naučiti i ručnu abecedu (pokazivanje slova prstima) pa se služiti njome u razgovoru s gluhima.

U sklopu projekta “Ritam inkluzije” financiranog iz sredstava Grada Zagreba, Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba organizirao je rekreativne sportske aktivnosti u prirodi za gluhu, nagluhu i čujuću djecu osnovnoškolskog uzrasta. Provođenje rekreativnih sportskih aktivnosti u prirodi za cilj ima poticati inkluziju gluhe, nagluhe i čujuće djece s naglaskom na prihvaćanju, toleranciji i osvještavanju različitosti te međusobnom razumijevanju od najranijeg uzrasta. Mnoga znanstvena istraživanja ukazuju na dobrobit rekreativnih aktivnosti ne samo na fizičku dobrobit pojedinca, već i na različite aspekte psihosocijalnog funkcioniranja. Tako rekreativne aktivnosti pozitivno utječu na sposobnost samokontrole i reguliranja emocija, a time i nenasilno rješavanje sukoba (Cassidy i Conroy, 2006). Kroz različite rekreativne aktivnosti pojedinac postiže pozitivniju sliku o sebi, jača samopoštovanje, lakše se uklapa u zajednicu te na jednostavniji način razvija poznanstva i odnose s vršnjačkom okolinom (Bungić i Barić, 2009). Literatura Bungić, M. i Barić, R. (2009). Tjelesno vježbanje i neki aspekti psihološkog zdravlja. Zbornikradova, Zagreb, Kineziološki fakultet, 24, 65– 75. Cassidy, C.M., Conroy D.E.(2006). Children’s self-esteem related to school and sport-specificperceptions ofself and others. J Sport Behav, 29, 1-24.

Na temelju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. „Zaželi-program zapošljavanja žena-faza III“, Broj poziva: UP.02.1.1.16., Kodni broj: UP.02.1.1.16.0193, Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreba objavljuje: JAVNI OGLAS Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme na radno mjesto gerontodomaćice za potrebe provedbe aktivnosti u sklopu projekta „OSI za OSI – integracija nezaposlenih gluhih žena na tržište rada – FAZA II“ Poslovi iz ovog opisa provodit će se na području: Grada Zagreba, Grada Osijeka, Grada Đakova, Grada Valpova, Općine Drenje, Općine Bizovac, Općine Petrijevci, Općina Šodlovci, Grada Slavonski Brod Prednost pri zapošljavanju imaju teže zapošljive skupine žena, i to: Za žene koje pripadaju teže zapošljivoj skupini, potrebno je dostaviti i dokaz o pripadnosti istoj i to: Nepravovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete uz oglasa, ne smatra se kandidatom prijavljenim na oglas. Postupak odabira Imenovat će se povjerenstvo za provedbu oglasa za prijem u radni odnos. Kandidatkinje koje zadovolje formalne uvjete natječaja, bit će pozvane na razgovor. O ishodu izbora kandidatkinja, podnositeljice prijava bit će obavještene u zakonskom roku, a najmanje 5 dana od dana razgovora. POSLODAVAC: Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreba Prijave slati na : e-mail adresu: ured@sgingz.hr ili dostaviti poštom ili osobno na adrese: – Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreba, Ulica kneza Mislava 7/1, 10 000 Zagreb – Udruga gluhih i nagluhih Osječko-baranjske županije, Pavla Pejačevića 3, 31 000 Osijek – Udruga gluhih i nagluhih Brodsko-posavske županije, Horvatova 2, 35 000 Slavonski Brod do datuma 22.11.2022. Sve informacije mogu se dobiti na isti e-mail.