Tjelesna aktivnost važan je čimbenik za osobe u svakoj životnoj dobi, a u prilog tome govori niz raznih istraživanja koja ukazuju na dobrobiti tjelovježbe za kompletno biopsihosocijalno funkcioniranje osobe. Vježbanje je važno za očuvanje zdravlja te je snažan alat u prevenciji i liječenju raznih bolesti koje su česte u starijoj dobi. Proces tjelovježbe može biti izrazito individualiziran te se plan i program može u potpunosti prilagoditi potrebama i mogućnostima osobe (Ribar, 2017).
Kod starijih osoba prednost se daje aktivnostima koje pozitivno utječu na rad krvožilnog i respiratornog sustava. Sobna gimnastika, vježbe rastezanja, trčanje, pješačenje, tenis i plivanje samo su neke od aktivnosti u kojima starije osobe mogu ostvariti svoj sportski potencijal (Primorac, 2018).
Općenito gledano, tjelovježba smanjuje mogućnost raznih srčanih oboljenja te zaštitno djeluje na srce. Prema istraživanju iz 2008. godine vidljivo je da bavljenje tjelesnom aktivnosti smanjuje povišeni krvni tlak. Osim povećanja izdržljivosti kod starijih osoba, tjelovježba smanjuje razne upalne procese u skeletnim mišićima starijih osoba. Starenje je ireverzibilan proces te ne možemo zaustaviti tijek, no tjelovježbom možemo usporiti procese starenja (Primorac, 2018).
Prije nego starije osobe krenu s vježbanjem, nužno je potražiti savjet nadležnog liječnika obiteljske medicine. Preporučuje se obavljanje elektrokardiograma (EKG) u mirovanju i u stanju opterećenja, rendgen srca i pluća. Od laboratorijskih pretraga preporučuje se napraviti kompletnu krvnu sliku, analizu urina, glukoze u krvi, kreatina u serumu i kolesterola (Tomek Roksandić, 2009).
Fizička aktivnost treba se provoditi dosljedno i kontinuirao najmanje 2 do 3 puta tjedno od 15 do 30 minuta uz nadzor educiranih stručnjaka (Tomek Roksandić, 2009).
Uz hodanje, trčanje i planinarenje sve više starijih osoba odlučuje se na nordijsko hodanje. Ono aktivira mišiće leđa, ramena i ruku te za hodanje koristi posebno dizajnirane štapove. Boravak na svježem zraku, u prirodi i često u društvu drugih šetača pozitivno utječe na zdravlje. Ako osobe imaju probleme sa zglobovima i kostima, preporučuje se vožnja biciklom koja dokazano pozitivno utječe na kardiovaskularni sustav. Plivanje spada u najpogodnije oblike tjelovježbe te nema dobno ograničenje, samo je važno obratiti pažnju na temperaturu vode. Prehladna voda može dovesti do napada angine pektoris. Osim plivanja, u bazenu se mogu izvoditi i razne vježbe i pokreti. Sobna gimnastika se preporučuje svakodnevno nakon buđenja, dokazani su pozitivni utjecaji na fleksibilnost i koordinaciju (Ribar, 2017).
Bitno je naglasiti da ovo nisu sve aktivnosti i vježbe koje se preporučuju starijim osobama, no prije uključivanja u bilo koju aktivnost potrebno je posavjetovati se s liječnikom.
Osim zdravstvene dobrobiti, tjelesna aktivnost ima snažan utjecaj i na psihosocijalno zdravlje. Grupne fizičke aktivnosti pridonose socijalizaciji i resocijalizaciji članova skupine. Tjelovježba smanjuje rizik nastanka i obolijevanja od demencije. Bavljenje fizičkom aktivnosti doprinosi porastu samopouzdanja, opadanju razine stresa, anksioznosti i depresije (Primorac, 2018).
Sportski stručnjaci koji provode fizičke aktivnosti sa starijim gluhim osobama trebaju biti upoznati s tehnikama kojima olakšavaju gluhim osobama da lakše i točnije shvate vježbu. Korištenje video snimki i demonstriranje vježbi od velike je važnosti. Povećava se preciznost izvođenja pokreta i smanjuje se mogućnost nastanka ozljeda (Kurkova, 2016).
U istraživanju provedenom od Kurkove (2016), sve starije gluhe osobe izjasnile su se da tjelovježba pozitivno djeluje na njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Iz svega navedenog možemo zaključiti kako tjelovježba ima brojne pozitivne učinke na zdravlje starijih osoba. Kroz tjelovježbu postižemo psihičku, fizičku i socijalnu dobrobit. Kroz projekt “Podrška procesu deinstitucionalizacije gluhih i nagluhih osoba” aktivno se radi na podizanju svijesti o važnosti tjelovježbe kod starijih gluhih osoba.
Literatura:
Primorac, E. (2018). “Utjecaj sporta na zdravlje u osoba treće životne dobi” (Završni rad). Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:155:787902
Ribar, D. (2017). Uloga i značaj tjelesnog vježbanja za osobe starije životne dobi (Diplomski rad). Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:117:054342
Tomek Roksandić, S. (2009). Aktivni u starosti Preuzeto s https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/7769/Aktivni-i-u-starosti.html (21.10.2022.)
Kurková, Petra. (2016). Physical activity among older people who are deaf and hard of hearing: perceived barriers and facilitators. Physical Activity Review. 4. 72-80. 10.16926/par.2016.04.09.
