O nama
Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba nestranačka je i neprofitna organizacija sa socijalno-humanitarnim ciljevima u funkciji zaštite i promicanja kvalitete života gluhih i nagluhih osoba.
Savez djeluje u području socijalne djelatnosti, kao pružatelj socijalnih usluga.
- Usluga pomoći u kući
- Usluga poludnevnog boravka
- Usluga osobne asistencije – komunikacijski posrednici za gluhe osobe
Sudjeluje u organizaciji i razvoju svih oblika društvenog života u sustavu podrške za gluhe osobe, kako bi na odgovarajući način ostvarili svoja prava, razvili svoj puni potencijal te bili aktivni i ravnopravni sudionici društva.
Surađuje s nadležnim tijelima područne samouprave, tijelima državne uprave i ostalim institucijama s ciljem rješavanja pojedinih problema gluhih gdje je potrebna reakcija šire društvene zajednice.
Organizirano djeluje na prevladavanju komunikacijskih barijera koje se javljaju u svakodnevnom životu gluhih i nagluhih osoba kako one ne bi bili pasivni promatrači svijeta u kojem žive.
Savez svoje usluge pruža kroz organizirani rad stručne službe, organiziranje radionica, edukacija i predavanja te provođenje aktivnosti kojima osnažuje gluhe i nagluhe osobe za neovisno življenje.
U svrhu promicanja kvalitete života gluhih i nagluhih osoba, unutar Saveza su osnovane različite sekcije, sukladno interesima grupe.
Klub mladih
Klub umirovljenika
Klub žena
Sekcija "Medeki"
NAŠA MISIJA
Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba udruga je koja promiče sustave komunikacije radi prevladavanja komunikacijskih barijera u svrhu aktivnog i odgovornog sudjelovanja gluhih i nagluhih osoba u životu šire zajednice, a time zagovara izjednačavanje mogućnosti na ravnopravnoj osnovi s općom populacijom.
NAŠA VIZIJA
Osnažena i educirana zajednica gluhih i nagluhih osoba koja aktivno, odgovorno i ravnopravno sudjeluje u ukupnom društvenom i socijalnom životu zajednice.
Naša povijest
Gledajući kroz povijest, položaj osoba s oštećenim sluhom u našoj zemlji, praktički se nije proučavao, tako da o njihovim životnim problemima, u prošlosti imamo vrlo skromne spoznaje.
Promatrajući taj problem kroz povijest ipak možemo zamijetiti kontinuitet koji varira od potpune nebrige društva, preko samoorganiziranja u svrhu samopomoći i karitativnog pristupa, do društvene brige o osobama s oštećenim sluhom, koja se očituje donošenjem zakonskih propisa koji reguliraju specifična prava ovih osoba.
Početak društvene brige o osobama” s oštećenim sluhom povezan je s otvaranjem prvih škola za ovu populaciju. Takvu situaciju ne nalazimo samo u našoj zemlji. Ona je karakteristična za sve zemlje svijeta.
Međutim, samo donošenje zakonskih propisa, kojima se reguliraju prava slušno oštećenih osoba, nije samo po sebi riješilo probleme.
Takva prava trebalo je i ostvariti u praksi što uvijek nije bilo jednostavno. Zato se osobe s oštećenim sluhom udružuju, formiraju udruge i saveze kako bi lakše ostvarile svoja prava, dobile valjane informacije, međusobno se družile i unapređivale svoj položaj u društvu.
Do otvaranja prvih škola takve osobe bile su raštrkane po čitavoj zemlji. Jedino se u većim gradovima mogao pronaći veći broj gluhih, ali kako nije postojala organizirana skrb za takve osobe, one su međusobno vrlo rijetko mogle komunicirati. Otvaranje škola za gluhu djecu i bolja prometna povezanost omogućili su veću koncentraciju osoba s oštećenim sluhom na jednom mjestu. Tako se s vremenom stvaraju uvjeti za formiranje udruženja gluhih osoba.
Kako je Zagreb kulturno, administrativno i gospodarsko središte Hrvatske, ne iznenađuje da se baš u njemu otvaraju prve udruge gluhih osoba.
Brojevi govore za sebe!
Članova
Godina
LAMPE, Adalbert (Albert), surdopedagog
(Petrinja, 14. II. 1842 — Zagreb, 19. VI. 1905).
Završeni učenici Lampeove škole i Zemaljskog zavoda za gluhonijemu djecu te učenici bečkog zavoda i zavoda u Gorici bili su glavni inicijatori otvaranja prvog društva gluhonijemih osoba u našoj zemlji.
Prvo društvo za gluhe koje je imalo zadatak pružati organiziranu pomoć gluhim osobama osnovali su učitelji Zemaljskog zavoda za gluhonijemu djecu (1902), pod nazivom “Društvo za pomoć svršenih učenika Zemaljskog zavoda za gluhonijeme”.
Predsjednik tog društva bio je biskup Ivan Krpac a tajnik Ivan Muha, učitelj u Zemaljskom zavodu.
Cilj društva bio je: “pritjecati u pomoć svršenim siromašnim učenicima Zemaljskog zavoda za gluhonijeme u Zagrebu, a prema raspoloživim sredstvima i neškolovanim darovitim gluhonijemima iz Hrvatske i Slavonije”.
Prvi svjetski rat prekinuo je mnoge aktivnosti gluhih pa i rad Zemaljskog zavoda za gluhonijemu djecu. Nakon rata ponovno se budi društveni život gluhih osoba.
Sazrijevaju prilike da se ostvari nakana Ivana Smolea, prvog učenika Lampeove škole. Ivan Smole je mnogo putovao po Europi gdje je upoznao udruženja gluhih, ponajprije u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj.
Na njegovu inicijativu održana je 1921. godine, u kavani Royal u Ilici 44 u Zagrebu, osnivačka skupština društva gluhonijemih. O tome činu nema pisanih dokumenata, međutim pouzdano se zna da je tada osnovano društvo gluhonijemih osoba pod nazivom “Dobrotvor”, te da je društvo brojilo 25 članova.
Naziv društva bio je u duhu vremena kada je karitativna djelatnost bila uobičajena i cijenjena. Međutim, gluhe osobe nisu osnovale svoju organizaciju da bi moljakale pomoć i milodare od raznih donatora, već je osnovna svrha organizacije bila solidarnost i samopomoć članova.
Moramo napomenuti da je Udruženje defektnih sluhom, kasnije Savez, često organizirao tečajeve opismenjivanja nepismenih gluhih osoba, koje su vodili surdopedagozi, nastavnici Zavoda Petar Matijašević i Vesna Kljako. Tečajevi su trajali sve do 1969. godine.
Osim toga, zajedničkom akcijom Glavnog odbora Saveza gluhih Hrvatske, Gradskog odbora saveza gluhih Zagreba i Zavoda od 1961. do 1965. godine, provođeni su jednogodišnji tečajevi za dobivanje visoke kvalifikacije.
Osnovna djelatnost sadašnjeg Saveza je: unapređenje i poticanje integracije gluhih u obitelji, na radnom mjestu i drugim oblicima društvenog života; iniciranje i davanje prijedloga odgovarajućim ustanovama i organizacijama za poboljšanje rehabilitacije i socijalne zaštite gluhih osoba; potpomaganje programa rehabilitacije i neposredno sudjelovanje u nekim segmentima; suradnja sa znanstvenim ustanovama koje se bave problematikom gluhoće; okupljanje gluhih osoba, njihovih roditelja, prijatelja i suradnika; izdavanje stručno-popularnih, informativnih i stručnih časopisa i edicija.
Zbog komunikacijskih barijera gluhe osobe uvijek ostaju upućene jedne na druge, osjećaju se marginaliziranima te imaju snažnu potrebu za zajedničkim okupljanjem. Upravo zato i njihov odnos prema Savezu (organizacijama, društvima i klubovima) sasvim je drugačiji nego kod drugih grupacija. U svojim udruženjima oni nadoknađuju sve čega ih je gubitak sluha deprivilegirao u redovnom društvu.
Zato je njima Savez i dom i obitelj i kazalište i restoran i Sabor i sportski klub, jer to je jedino mjesto gdje će na sebi razumljiv i adekvatan način primiti informaciju i gdje su ravnopravni sugovornici.
O nama
Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba nestranačka je i neprofitna organizacija sa socijalno-humanitarnim ciljevima u funkciji zaštite i promicanja kvalitete života gluhih i nagluhih osoba.
Savez djeluje u području socijalne djelatnosti, kao pružatelj socijalnih usluga.
- Usluga pomoći u kući
- Usluga poludnevnog boravka
- Usluga osobne asistencije – komunikacijski posrednici za gluhe osobe
Sudjeluje u organizaciji i razvoju svih oblika društvenog života u sustavu podrške za gluhe osobe, kako bi na odgovarajući način ostvarili svoja prava, razvili svoj puni potencijal te bili aktivni i ravnopravni sudionici društva.
Surađuje s nadležnim tijelima područne samouprave, tijelima državne uprave i ostalim institucijama s ciljem rješavanja pojedinih problema gluhih gdje je potrebna reakcija šire društvene zajednice.
Organizirano djeluje na prevladavanju komunikacijskih barijera koje se javljaju u svakodnevnom životu gluhih i nagluhih osoba kako one ne bi bili pasivni promatrači svijeta u kojem žive.
Savez svoje usluge pruža kroz organizirani rad stručne službe, organiziranje radionica, edukacija i predavanja te provođenje aktivnosti kojima osnažuje gluhe i nagluhe osobe za neovisno življenje.
U svrhu promicanja kvalitete života gluhih i nagluhih osoba, unutar Saveza su osnovane različite sekcije, sukladno interesima grupe.
Klub mladih
Klub umirovljenika
Klub žena
Sekcija "Medeki"
NAŠA MISIJA
Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba udruga je koja promiče sustave komunikacije radi prevladavanja komunikacijskih barijera u svrhu aktivnog i odgovornog sudjelovanja gluhih i nagluhih osoba u životu šire zajednice, a time zagovara izjednačavanje mogućnosti na ravnopravnoj osnovi s općom populacijom.
NAŠA VIZIJA
Osnažena i educirana zajednica gluhih i nagluhih osoba koja aktivno, odgovorno i ravnopravno sudjeluje u ukupnom društvenom i socijalnom životu zajednice.
Naša povijest
Gledajući kroz povijest, položaj osoba s oštećenim sluhom u našoj zemlji, praktički se nije proučavao, tako da o njihovim životnim problemima, u prošlosti imamo vrlo skromne spoznaje.
Promatrajući taj problem kroz povijest ipak možemo zamijetiti kontinuitet koji varira od potpune nebrige društva, preko samoorganiziranja u svrhu samopomoći i karitativnog pristupa, do društvene brige o osobama s oštećenim sluhom, koja se očituje donošenjem zakonskih propisa koji reguliraju specifična prava ovih osoba.
Početak društvene brige o osobama” s oštećenim sluhom povezan je s otvaranjem prvih škola za ovu populaciju. Takvu situaciju ne nalazimo samo u našoj zemlji. Ona je karakteristična za sve zemlje svijeta.
Međutim, samo donošenje zakonskih propisa, kojima se reguliraju prava slušno oštećenih osoba, nije samo po sebi riješilo probleme.
Takva prava trebalo je i ostvariti u praksi što uvijek nije bilo jednostavno. Zato se osobe s oštećenim sluhom udružuju, formiraju udruge i saveze kako bi lakše ostvarile svoja prava, dobile valjane informacije, međusobno se družile i unapređivale svoj položaj u društvu.
Do otvaranja prvih škola takve osobe bile su raštrkane po čitavoj zemlji. Jedino se u većim gradovima mogao pronaći veći broj gluhih, ali kako nije postojala organizirana skrb za takve osobe, one su međusobno vrlo rijetko mogle komunicirati. Otvaranje škola za gluhu djecu i bolja prometna povezanost omogućili su veću koncentraciju osoba s oštećenim sluhom na jednom mjestu. Tako se s vremenom stvaraju uvjeti za formiranje udruženja gluhih osoba.
Kako je Zagreb kulturno, administrativno i gospodarsko središte Hrvatske, ne iznenađuje da se baš u njemu otvaraju prve udruge gluhih osoba.
Brojevi govore za sebe!
Članova
Godina
LAMPE, Adalbert (Albert), surdopedagog
(Petrinja, 14. II. 1842 — Zagreb, 19. VI. 1905).
Završeni učenici Lampeove škole i Zemaljskog zavoda za gluhonijemu djecu te učenici bečkog zavoda i zavoda u Gorici bili su glavni inicijatori otvaranja prvog društva gluhonijemih osoba u našoj zemlji.
Prvo društvo za gluhe koje je imalo zadatak pružati organiziranu pomoć gluhim osobama osnovali su učitelji Zemaljskog zavoda za gluhonijemu djecu (1902), pod nazivom “Društvo za pomoć svršenih učenika Zemaljskog zavoda za gluhonijeme”.
Predsjednik tog društva bio je biskup Ivan Krpac a tajnik Ivan Muha, učitelj u Zemaljskom zavodu.
Cilj društva bio je: “pritjecati u pomoć svršenim siromašnim učenicima Zemaljskog zavoda za gluhonijeme u Zagrebu, a prema raspoloživim sredstvima i neškolovanim darovitim gluhonijemima iz Hrvatske i Slavonije”.
Prvi svjetski rat prekinuo je mnoge aktivnosti gluhih pa i rad Zemaljskog zavoda za gluhonijemu djecu. Nakon rata ponovno se budi društveni život gluhih osoba.
Sazrijevaju prilike da se ostvari nakana Ivana Smolea, prvog učenika Lampeove škole. Ivan Smole je mnogo putovao po Europi gdje je upoznao udruženja gluhih, ponajprije u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj.
Na njegovu inicijativu održana je 1921. godine, u kavani Royal u Ilici 44 u Zagrebu, osnivačka skupština društva gluhonijemih. O tome činu nema pisanih dokumenata, međutim pouzdano se zna da je tada osnovano društvo gluhonijemih osoba pod nazivom “Dobrotvor”, te da je društvo brojilo 25 članova.
Naziv društva bio je u duhu vremena kada je karitativna djelatnost bila uobičajena i cijenjena. Međutim, gluhe osobe nisu osnovale svoju organizaciju da bi moljakale pomoć i milodare od raznih donatora, već je osnovna svrha organizacije bila solidarnost i samopomoć članova.
Moramo napomenuti da je Udruženje defektnih sluhom, kasnije Savez, često organizirao tečajeve opismenjivanja nepismenih gluhih osoba, koje su vodili surdopedagozi, nastavnici Zavoda Petar Matijašević i Vesna Kljako. Tečajevi su trajali sve do 1969. godine.
Osim toga, zajedničkom akcijom Glavnog odbora Saveza gluhih Hrvatske, Gradskog odbora saveza gluhih Zagreba i Zavoda od 1961. do 1965. godine, provođeni su jednogodišnji tečajevi za dobivanje visoke kvalifikacije.
Osnovna djelatnost sadašnjeg Saveza je: unapređenje i poticanje integracije gluhih u obitelji, na radnom mjestu i drugim oblicima društvenog života; iniciranje i davanje prijedloga odgovarajućim ustanovama i organizacijama za poboljšanje rehabilitacije i socijalne zaštite gluhih osoba; potpomaganje programa rehabilitacije i neposredno sudjelovanje u nekim segmentima; suradnja sa znanstvenim ustanovama koje se bave problematikom gluhoće; okupljanje gluhih osoba, njihovih roditelja, prijatelja i suradnika; izdavanje stručno-popularnih, informativnih i stručnih časopisa i edicija.
Zbog komunikacijskih barijera gluhe osobe uvijek ostaju upućene jedne na druge, osjećaju se marginaliziranima te imaju snažnu potrebu za zajedničkim okupljanjem. Upravo zato i njihov odnos prema Savezu (organizacijama, društvima i klubovima) sasvim je drugačiji nego kod drugih grupacija. U svojim udruženjima oni nadoknađuju sve čega ih je gubitak sluha deprivilegirao u redovnom društvu.
Zato je njima Savez i dom i obitelj i kazalište i restoran i Sabor i sportski klub, jer to je jedino mjesto gdje će na sebi razumljiv i adekvatan način primiti informaciju i gdje su ravnopravni sugovornici.