Novosti

Dragi svi, nastavljamo s prijevodima na hrvatski znakovni jezik u Zagrebačkom kazalištu mladih u sklopu projekta Znakovni jezik na kazališnoj sceni – put prema inkluziji, financiranog sredstvima Ministarstva kulture i medija. U petak, 15.09., u 20h, na redu je prijevod scenskog čitanja “Ples na broju 60”. “Ples na broju 60” topla je i zanimljiva drama puna ljubavi i osjećaja o odnosu između bake i unuka. Ona, bolesna i opako načeta demencijom, on, preplavljen strahom da će je izgubiti i činjenicom da više ni na trenutak ne može ostati sama, razapet osjećajem krivnje što će je morati smjestiti u dom, a bila mu je i ostala stup djetinjstva i života (tekst preuzet sa mrežnih stranica ZKM-a). Više o ovoj poetskoj drami pročitajte na stranicama ZKM-a: Držić u ZKM-u: Ples na broju 60 – ZKM (zekaem.hr) Ulaz je besplatan.

Želite naučiti komunicirati s gluhim osobama? Prijavite se na tečaj hrvatskog znakovnog jezika koji će se održavati 1x tjedno svaki ponedjeljak u popodnevnim satima u trajanju od 1.30h na adresi Kneza Mislava 7/1 i to potpuno BESPLATNO! Početak tečaja planiran je 2.10.2023. Svoje prijave možete poslati na e-mail adresu brezansuzana15@gmail.com i to do 29.rujna 2023.

Projekt Znakovni jezik na kazališnoj sceni – put prema inkluziji bliži se svom kraju. Željeli bi iskoristiti ovu priliku da se zahvalimo prvenstveno svima vama koji ste bili s nama od početka kao i našim partnerima Zagrebačkom kazalištu mladih na uspješnoj suradnji. Nadamo se da je ovo prvi od niza projekata ovakog sadržaja i da se uskoro opet družimo. Podsjećamo sve da je projekt Znakovni jezik na kazališnoj sceni – put prema inkluziji, financiran od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a u partnerstvu sa Zagrebačkim kazalištem mladih. Za više informacija, posjetite nas na: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske – https://min-kulture.gov.hr/ Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba – https://sginzg.hr/ Zagrebačko kazalište mladih – www.zekaem.hr

Poštovani, u sklopu projekta Znakovni jezik na kazališnoj sceni – put prema inkluziji, financiranog sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, u partnerstvu sa Zagrebačkim kazalištem mladih, Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba radi prilagodbu predstava za gluhe osobe prevođenjem istih na hrvatski znakovni jezik. S obzirom da smo ušli u ljeto, vrijeme je za kratki predah i punjenje baterija nakon čega nastavljamo punom parom. Dotad pratite službene stranice Zagrebačkog kazališta mladih (www.zekaem.hr) i Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba (www.sginzg.hr) kako biste bili u toku sa programom i svim obavijestima vezanim uz nadolazeće razdoblje.

U partnerstvu sa Zagrebačkim kazalištem mladih osmišljen je projekt Znakovni jezik na kazališnoj sceni – put prema inkluziji, financiran sredstvima Ministarstva kulture i medije. Projektom se prilagođavaju izvedbe u ZKM-u za gluhe osobe prevođenjem istih na hrvatski znakovni jezik. 20. lipnja na repertoaru je Gran Bolero te ovim putem pozivamo sve gluhe osobe da se odazovu u što većem broju i pogledaju izvedbu koja je nastala u koreografiji španjolskog umjetnika Jesús Rubio Gama te u suradnji Zagrebačkog plesnog ansambla i slovenske EN-KNAP Grupe.

Tko smo Mi i Oni i tko ili što nas dijeli u toj igri razdvojenosti? Predstava nastala iz iskustava autorskog tima, pedagoških radnika i okupljenog glumačkog ansambla predvođena mladima iz Učilišta ZKM-a pokušava pronaći odgovore na pitanja poput: je li škola, kako to stoji u njezinoj definiciji, odgojno-obrazovna ustanova? Kakav je odnos društva prema školi? Kako sve prosjek vlada u školama? Učimo li u školi za znanje ili za ocjenu? Što znače ocjene od 1 do 5 i uspjeh manji od 5,0? Koliko znanje stečeno u školi ima doticaja sa stvarnošću i u kojoj su mjeri mladi ljudi nakon izlaska iz srednje škole osposobljeni za život? U kojem su odnosu u školi slobodna volja i prisila, kako utječu jedna na drugu i kako se manifestiraju – i kod učenika i kod profesora? Kakav je status profesora? Koji su im alati dostupni za stjecanje autoriteta i povjerenja kod učenika? Koliko imaju prostora za kreativni pristup predmetu koji predaju? Kako izgleda križaljka učenici-roditelji-profesori? (tekst preuzet sa službene stranice Zagrebačkog kazališta mladih; https://www.zekaem.hr/predstave/mi-i-oni/). 10.5. s početkom u 20h dođite u Zagrebačko kazalište mladih i pokušajte pronaći odgovora na aktualna pitanja. Prijevod na hrvatski znakovni jezik bit će osiguran u sklopu projekta Znakovni jezik na kazališnoj sceni – put prema inkluziji, financiranog sredstvima Ministarstva kulture i medija.

U sklopu projekta Znakovni jezik na kazališnoj sceni – put prema inkluziji, financiranog sredstvima Ministarstva kulture i medija, ovoga puta uz prijevod na hrvatski znakovni jezik izvest će se predstava Moj muž. U predstavi Moj muž Zagrebačkog kazališta mladih korištene su priče iz dvaju autoričinih zbirki, Moj muž i Nikamo ne idem, a koje u svom temeljnom prosedeu imaju propitivanje širine ženskog iskustva i njegovog uranjanja u opće iskustvo suvremenog svijeta u kojem se počesto teško možemo orijentirati i snaći. U svojoj osnovi, riječ je o vrlo intimnim pričama koje se ogledaju kroz ekonomske, sociološke ili političke zadatosti, da bi svoju puninu doživjele u međusobnom zrcaljenju u kojem je svaka žena istovremeno i protagonistica i svjedok. S druge strane, sve te sudbine uz sebe dakako vežu i muževe iz naslova, a onda i djecu, roditelje i sve one koji čine zanimljiv raster različitih sudbina i iskustava. (Tekst preuzet sa službene stranice Zagrebačkog kazališta mladih: www.zekaem.hr). Za više informacija pogledati na: www.zekaem.hr Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske – Naslovna (gov.hr)

Na projektu Podrška procesu deinstitucionalizacije gluhih i nagluhih osoba, nositelj projekta Savez gluhih i nagluhih osoba grada Zagreba i partner Grad Zagreb provodili su javnu kampanju u sklopu koje su organizirali nekoliko aktivnosti. Aktivnosti su obuhvaćale okrugli stol na temu mogućnosti razvoja novih i unaprjeđenja postojećih izvaninstitucionalnih socijalnih usluga po mjeri osoba s oštećenjem sluha, promotivnu kampanju na Facebooku s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti deinstitucionalizacije, snimljenu radio poruku s istim ciljem koja se emitirala 24 puta, tisak i distribuciju 1000 brošura o načinima sprječavanja institucionalizacije osoba s oštećenjem sluha, provedbu 100 anketa s ciljem detektiranja individualnih potreba starijih osoba s oštećenjem sluha. Okrugli stol održan je 25.11.2022. na kojem je prisustvovalo 19 sudionika, a rasprava je bila usmjerena na nekoliko podtema, uključujući: prava i usluge Grada Zagreba za osobe s invaliditetom, izvaninstitucionalne socijalne usluge koje pružaju CZSS, izvaninstitucionalne socijalne usluge Doma za starije Sv. Josip. Radio poruka snimljena je i emitirana 24 puta na Radiju Zfm, od 6. travnja do 29. travnja 2023., dok je isto tako tiskano i distribuirano 1000 brošura, te se provelo 100 anketa. Svijest javnosti o važnosti deinstitucionalizacije podizana je redovnim objavama u sklopu promotivne kampanje na Facebooku. Projekt provodi Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba u partnerstvu s Gradom Zagrebom, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta je 1.982.400,00 HRK, odnosno 263.109,69 EUR, a trajanje je 24 mjeseca, od 1. svibnja 2021. do 30. travnja 2023. godine. Intenzitet potpore je 100%.

Kroz povijest osobe s invaliditetom često su bile diskriminirane, marginalizirane i odbacivane od strane društva. U sklopu medicinskog modela osobe s invaliditetom često su bile institucionalizirane i smještane u razne ustanove medicinsko/socijalnog tipa. Ustanove su imale dvostruku ulogu – zbrinuti osobe s invaliditetom te držati ih dalje od društva. Institucionalizacijom osobe s invaliditetom postaju izolirani objekti socijalne pomoći lišeni svojih temeljnih ljudskih prava. Danas, kao društvo, težimo socijalnom modelu i modelu ljudskih prava koji ne stavljaju naglasak na oštećenje i ono što osoba ne može, već je naglasak na individualnim sposobnostima i mogućnostima svake osobe s invaliditetom (Lisak, 2013). Prema Izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, na dan 1.09.2022., živi 624.019 osoba s invaliditetom, 56,7% ih je muškog spola, a 43.3% ženskog spola. U RH osobe s invaliditetom čine 16,0% ukupnog stanovništva (Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2022., Hrvatski zavod za javno zdravstvo). Republika Hrvatska 2007. godine potvrdila je Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Sve države stranke potpisnice Konvencije obavezuju se na poštivanje i implementiranje svih članaka Konvencije u svoje državne zakone. U svrhu pisanja ovog članka posebno je važno obratiti pažnju na članak 19 koji se tiče Neovisnog življenja i uključenosti u zajednicu. Prema članku 19; Države stranke ove Konvencije priznaju jednako pravo svim osobama s invaliditetom na život u zajednici, s pravom izbora jednakim kao i za druge osobe, te će poduzeti djelotvorne i odgovarajuće mjere kako bi olakšale osobama s invaliditetom puno uživanje ovoga prava i punog uključenja i sudjelovanja u zajednici, uključujući i osiguranje sljedećeg: (a) mogućnosti da osobe s invaliditetom odaberu svoje mjesto boravka, gdje i s kim će živjeti, na ravnopravnoj osnovi s drugima, te da nisu obvezne živjeti bilo kojim nametnutim načinom života, (b) pristupa širokom rasponu usluga koje različite službe potpore pružaju osobama s invaliditetom u njihovom domu ili ustanovama za smještaj, uključujući osobnu asistenciju potrebnu za potporu življenju i za uključenje u zajednicu, kao i za sprečavanje izolacije ili segregacije iz zajednice, (c) ravnopravnog pristupa osoba s invaliditetom uslugama, objektima i prostorima, namijenjenima općoj populaciji, te njihove primjerenosti potrebama osoba s invaliditetom. Važno je osobama s invaliditetom omogućiti mogućnost aktivnog sudjelovanja u svojoj zajednici. Neovisno o vrsti i stupnju teškoće svaka osoba posjeduje određene talente i sposobnosti kojima može pridonijeti svojoj zajednici. Grad Zagreb prepoznao je važnost socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom te njihov značaj u rastu i razvoju zajednice. Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2022. do 2025.  zalaže se za društvo koje poštuje ljudska prava, aktivno provodi i ostvaruje načelo jednakih mogućnosti te potiče punu socijalnu uključenost OSI u zajednicu. Kao što Strategija kaže, glavni cilj je sprječavanje i suzbijanje diskriminacije. Invaliditet ne smije biti razlog za ograničavanje, uskraćivanje ili narušavanje ljudskih prava i temeljnih sloboda niti u jednom području života zajednice. Kroz Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Republika Hrvatska nastavlja s kreiranjem politike koja promiče prava i mogućnosti OSI. Kako bi se Nacionalni plan što kvalitetnije proveo, definira se Akcijski plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2024. Kako bi se osobama s invaliditetom osigurao što bolji položaj u društvu i kvaliteta života, OSI ostvaruju određena prava i usluge iz sustava socijalne skrbi. Osobe s invaliditetom su ravnopravni članovi društva te im pripada odgovarajuće mjesto u zajednici. Kroz povijest, dokazani su brojni negativni učinci institucionalizacije i medicinskog modela invaliditeta. Kao društvo, moramo uložiti veće napore te aktivno raditi na promicanju inkluzije i što većoj implementaciji socijalnog modela invaliditeta – samo takvo društvo ima mogućnosti za daljnji napredak i razvoj. Popis literature Lisak, N. (2013). Perspektiva roditelja kao doprinos konceptualizaciji kvalitete života obitelji i razvoju podrške zajednice u Hrvatskoj (Disertacija). Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:158:988202 Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2022 (Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2022. | Hrvatski zavod za javno zdravstvo (hzjz.hr) 25.04.2023.

Sluh igra važnu ulogu u životu pojedinca – utječe na naša iskustva, interakcije i okolinu koja nas okružuje. S obzirom na svoju važnost u kreiranju i održavanju socijalnih odnosa s obitelji, prijateljima, kolegama i poznanicima sluh se često naziva i social sense tj. socijalni osjet. Socijalna podrška za osobe oštećena sluha zahtijeva pronalazak rješenja koja će prilagoditi društvo osobi s oštećenjem sluha, a ne rješenja kroz koja se osoba s oštećenjem sluha mora prilagoditi društvu uvažavajući zahtjeve i načela medicinskog modela. Sustavno provođenje i unaprjeđenje socio-ekološkog modela može značajno doprinijeti kvaliteti života osoba s oštećenjem sluha (Blazer, Domnitz,, Liverman, 2016). Teoli i Bhardwaj (2022) definiraju kvalitetu života kao koncept koji definira dobrobit određene populacije ili pojedinca. Obuhvaća brojne pozitivne i negativne elemente koji utječu na egzistenciju pojedinca. Uobičajeni aspekti kvalitete života odnose se na obrazovni status, radno okruženje, društveni status, osjećaj sigurnosti i slobode, autonomija u donošenju odluka, društvena pripadnost, fizičko okruženje, ekonomski status i dr. Obiteljska i individualna podrška Život s oštećenjem sluha ili suživot s osobom s oštećenjem sluha značajno utječe na brojne aspekte svakodnevnice, posebice ako se radi o teškom gubitku sluha. Gubitak sluha dovodi se u vezu s brojnim zdravstvenim komorbiditetima kao što su depresija, anksioznost, nisko samopoštovanje, nesigurnost, socijalna izolacija, stres, mentalni zamor, poteškoće u kogniciji, demencija i smanjena mobilnosti. Važno je educirati obitelj osobe s oštećenjem sluha o oštećenju, pružiti im svu potrebnu podršku i informacije kako bi postigli što veću kvalitetu života te kako bi sama obitelj mogla što više i kvalitetnije osnažiti osobu s oštećenjem sluha u aktivnostima svakodnevnog života (Blazer, Domnitz,, Liverman, 2016). Stavovi i uvjerenja Negativni stavovi o oštećenju sluha mogu biti interni i eksterni. Brojne osobe s oštećenjem sluha strahuju da ih društvo percipira kao stare, manje sposobne, ranjive, nezanimljive, neprivlačne članove društva. Prisustvo socijalne stigme i negativnih stavova tjera osobe s oštećenjem sluha da maskiraju svoje oštećenje, negiraju njegovo postojanje te odbijaju tražiti pomoć (Blazer, Domnitz,, Liverman, 2016). Lovretić, Pongrac, Vuletić i Benjak (2016) proveli su istraživanje o utjecaju socijalne podrške na kvalitetu života osoba s oštećenjem sluha. U istraživanju je sudjelovalo 155 gluhih osoba prosječne životne dobi 48,89 godina s područja Zagreba i Osijeka. Prosječni rezultat na Skali percipirane socijalne podrške iznosio je 200,056, maksimalni rezultat koji se može ostvariti na skali je 280. Prema istraživanju gluhe osobe veću socijalnu podršku dobivaju od članova obitelji nego od prijatelja. Rezultati istraživanja ukazuju da je socijalna podrška najsnažniji prediktor kvalitete života. Oštećenje sluha je puno više od samog gubitka sluha. Ono utječe na cjelokupnu biopsihosocijalnu strukturu osobe. Važno je svim osobama s oštećenjem sluha, bez obzira na dob, pružiti ispravnu i pravovaljanu socijalnu podršku. Popis literature