Novosti

Na temelju Statuta Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba, predsjednica Katarina Tonković dana 22.05.2018. godine donosi IZJAVU O ZAŠTITI OSOBIH PODATAKA Ova Izjava o zaštiti osobnih podataka za SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA (u nastavku: Savez) primjenjuje se od 25. svibnja 2018. godine. Korištenjem usluga Saveza povjeravate nam svoje osobne podatke. Ova Izjava opisuje koje podatke prikupljamo, na koji način ih obrađujemo te u koje ih svrhe upotrebljavamo, kao i vaša prava povezana s vašim podacima. VRSTE OSOBNIH PODATAKA KOJE PRIKUPLJAMO Upotrebljavamo sljedeće osobne podatke: vaše temeljne osobne podatke: ime i prezime, adresa, osobni identifikacijski broj (OIB), datum rođenja, spol, broj mobitela i podaci za kontakt (adresa e-pošte, broj telefona) ostale osobne podatke, koje nam vi ili treće osobe stavljate na raspolaganje prilikom nastanka ugovornog odnosa, izvršenja radnog odnosa, postupka za zasnivanje radnog odnosa, kao što su podaci iz osobne iskaznice, bankovni račun, ovlasti potpisivanja ili zastupanja; pod to ne potpadaju podaci osjetljivi s aspekta zaštite podataka, posebice podaci o rasnoj ili etničkoj pripadnosti, političkim ili vjerskim nazorima ili svjetonazoru, genetski podaci ili podaci o zdravstvenom stanju. podatke o korištenim uslugama Saveza i njihovim sadržajima (npr. vrijeme i mjesto korištenja usluge komunikacijskih posrednika) Osobni podaci uzimaju se neposredno od ispitanika usmeno ili pisanim putem. SVRHE OBRADE Sve vrste vaših osobnih podataka Savez obrađuje u svrhu pružanja usluga koje zbog svoje specifičnosti ne pruža nitko drugi u sustavu, a važna je za kvalitetu života gluhih i nagluhih osoba Vaše osobne podatke obrađujemo  kod Vaših upita u skladu s važećim propisima (npr. Zakonom o zaštiti potrošača, Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka i dr.), kao i radi obavještavanja koje smo dužni vršiti prema važećim propisima. Za vrijeme Vašeg članstva u Savezu stupamo s vama u kontakt preko sljedećih komunikacijskih kanala za koje ste nam dali privolu: elektronička pošta (e-mail) društvene mreže pisano (poštom) sms porukama Gore navedene osobne podatke prikupljamo i obrađujemo na temelju vaše privole, radi poštovanja naših pravnih (propisanih) obveza kako bi se poduzele radnje na vaš zahtjev ili kako bi se zaštitili ključni interesi vas ili druge fizičke osobe. PRIMATELJI ILI KATEGORIJE PRIMATELJA OSOBNIH PODATAKA Vaše osobne podatke u pravilu ne prosljeđujemo niti ustupamo nepovezanim trećim stranama te su sigurnosno pohranjeni u našem ili vanjskom poslužitelju kojeg izaberemo, a koji u dovoljnoj mjeri jamči provedbu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera na način da je obrada u skladu sa zahtjevima Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka i da se njome osigurava zaštita vaših prava. Vaše podatke možemo proslijediti trećim osobama, primjerice javnim institucijama ili ustanovama socijalne skrbi. Ograničit ćemo osobne podatke koje tim ustanovama i institucijama dajemo i imat će pristup jedino onim podacima koji su im potrebni u posebno određene svrhe. Određene vaše informacije mogu biti proslijeđene izvršnoj vlasti Republike Hrvatske  na njihov zahtjev, kako bismo udovoljili pravnim ili zakonskim obvezama. RAZDOBLJE ČUVANJA Vaše osobne podatke načelno brišemo u roku od jedne godine po prestanku ugovornog odnosa, osim podataka za koje postoji zakonska obveza čuvanja dokumentacije, u kojem slučaju ih brišemo po isteku svih zakonskih obveza povezanih sa čuvanjem osobnih podataka. Privole koje ste nam dali za kontaktiranje i druge svrhe koje smo od vas zatražili, a izvan okvira drugih osnova za prikupljanje podataka, vrijede do opoziva, te ih možete opozvati u bilo kojem trenutku slanjem pismenog opoziva e-poštom na adresu ured@sgingz.hr ili redovnom poštom na našu poslovnu adresu Kneza Mislava 7/1, 10000 Zagreb. Povlačenje privole ne utječe na zakonitost obrade koja se temeljila na privoli prije nego što je ona povučena. PRAVA KORISNIKA/ISPITANIKA Pravo na ispravak Ako obrađujemo vaše osobne podatke koji su nepotpuni ili netočni, u bilo kojem trenutku od nas možete tražiti da ih ispravimo ili dopunimo. Pravo na brisanje Od nas možete zatražiti brisanje svojih osobnih podataka ako smo ih obrađivali protupravno ili ta obrada predstavlja nerazmjerno zadiranje u vaše zaštićene interese. Molimo da uzmete u obzir da postoje razlozi koji onemogućuju trenutačno brisanje, primjerice kod zakonski propisanih obveza arhiviranja. Pravo na ograničenost distribucije Od nas možete zatražiti ograničenje distribucije svojih podataka: ako osporite točnost podataka tijekom perioda koji nam omogućava provjeru točnosti tih podataka; ako je obrada podataka bila protupravna, ali odbijate brisanje i umjesto toga tražite ograničenje korištenja podacima; ako nam podaci više nisu potrebni za predviđene svrhe, ali su nam još potrebni radi ostvarenja pravnih zahtjeva ili ako ste podnijeli prigovor zbog distribucije tih podataka. Pravo na mogućnost prijenosa podataka Od nas možete zatražiti da vam podatke koje ste nam povjerili radi arhiviranja dostavimo u strukturiranom obliku, u uobičajenom strojno čitljivom formatu: ako te podatke obrađujemo na temelju suglasnosti koju ste nam dali i koju možete opozvati ili radi ispunjenja našeg ugovora i ako se obrada vrši pomoću automatiziranih procesa. Pravo na prigovor Ako vaše podatke distribuiramo radi izvršenja zadaća od javnog interesa ili zadaća javnih tijela ili se prilikom njihove obrade pozivamo na naše legitimne interese, možete podnijeti prigovor protiv takve obrade podataka ako postoji interes zaštite vaših podataka. Pravo na žalbu Ako ste mišljenja da smo prilikom obrade vaših podataka prekršili hrvatske ili europske propise o zaštiti podataka, molimo da nam se obratite kako bismo razjasnili eventualna pitanja. Svakako imate pravo uložiti pritužbu Agenciji za zaštitu osobnih podataka, odnosno u slučaju promjene važećih propisa drugom tijelu koje će preuzeti njenu nadležnost, a od 25. svibnja 2018. godine i nadzornom tijelu unutar EU-a. Ostvarivanje prava Ako želite ostvariti neko od navedenih prava, obratite nam se koristeći se sljedećim našim podacima za kontakt: e-pošta:ured@sgingz.hr Predsjednica Saveza donosi odluku o osobama zaduženim za zaštitu osobnih podataka, kao i odluku o osobama koje su osim poslodavca ovlaštene za nadziranje, prikupljanje, obrađivanje, korištenje i dostavljanje osobnih podataka. Po vašim zahtjevima za ostvarenje prava Savez će odgovoriti sukladno rokovima i ovlaštenjima propisanim Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka. U slučaju dvojbe možemo zatražiti dodatne informacije radi provjere vašeg identiteta. To služi zaštiti vaših prava i privatne sfere. Ako biste se nekim od navedenih prava koristili prečesto i s očitom namjerom zlouporabe, možemo naplatiti administrativnu pristojbu ili odbiti obraditi vaš zahtjev. MJERE ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA Savez provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere, poput pseudonimizacije, za

Djeca se rađaju s temeljnim slobodama i pravima koja pripadaju svim ljudskim bićima. No, s obzirom na njihovu tjelesnu i psihičku nezrelost, nameće se potreba isticanja posebnih prava djeteta na zaštitu. Generalna skupština UN-a je 20. studenog 1959. godine usvojila “Deklaraciju o pravima djeteta”, a trideset godina poslije je usvojila “Konvenciju o pravima djeteta”. Od 20. studenog 1989. godine., u cijelome se svijetu obilježava Međunarodni dan dječjih prava kojim se želi senzibilizirati javnost i ustanove za potrebu zaštite maloljetnika od zlouporabe, nasilja i raznih oblika diskriminacije. Svake godine, organizacije koje se bave ljudskim pravima i slobodama, potiču na poduzimanje konkretnih koraka u zaštiti i unapređenju dječjih prava. Dječja prava temelj su izgradnje naprednog društva, no nažalost, u svijetu postoje milijuni djece kojoj su uskraćena njihova osnovna životna prava: PRAVA PREŽIVLJAVANJA: hrana, smještaj, stanovanje, zdravlje, životni standard RAZVOJNA PRAVA: razvoj, odgoj i obrazovanje, obitelj, kultura, identitet PRAVA SUDJELOVANJA: donošenje odluka, druženje, izražavanje, pristup informacijama PRAVA ZAŠTITE OD: zlostavljanja, zanemarivanja, izrabljivanja, mučenja, otmice, prostitucije Posebnu pozornost treba obratiti I na djecu s invaliditetom čija se prava krše češće nego prava ostale djece. Temelj za svijet mira je sredina gdje djeca postaju prijatelji, gdje uče i rade surađujući i odrastaju sa spoznajom o međuovisnosti svih živih bića (Konvencija o pravima djeteta). 

Od 2000. godine u svijetu se, na današnji datum obilježava Svjetski dan prevencije nasilja nad djecom.  Inicijativu za obilježavanje ovog datuma dala je međunarodna organizacija WWSF (Women’s World Summit Foundation) s ciljem  upozorenja na razmjere i brojne oblike zlostavljanja te stvaranja kulture prevencije diljem svijeta poticanjem vlada i društvenih organizacija na aktivnije uključivanje u zaštiti djece. Nasilje je nešto što se događa svugdje i u svako vrijeme, ono je postalo globalna pojava.  Svjetske studije o nasilju nad djecom upozoravaju da čak 40 milijuna djece u svijetu pati zbog zlostavljanja i zanemarivanja. Zlostavljanje djece vrlo je težak problem koji uzrokuje brojne teške posljedice na njihov razvoj. Izloženost djeteta fizičkom, emocionalnom ili seksualnom zlostavljanju predstavlja traumatsko iskustvo koje ostavlja duboke ožiljke. U Hrvatskoj se svake godine policiji prijavljuje na tisuće takvih slučajeva, ali mnogi oblici zlostavljanja ostaju neprepoznati, jer se djeca ne usude zatražiti pomoć ili zato što odrasli ignoriraju opasnosti kojima su izložena. Posebno ranjiva skupina su djeca s invaliditetom.  Međutim, postoji vrlo malo istraživanja i vrlo malo podataka o opsegu nasilja nad djecom s invaliditetom. UNICEF procjenjuje da je tri do četiri puta vjerojatnije da će djeca s invaliditetom doživjeti neki oblik tjelesnog ili seksualnog nasilja, kao i zanemarivanje nego djeca bez invaliditeta. Djeca s invaliditetom mogu postati žrtve nasilja u različitim okruženjima, poput doma, škole, različitih ustanova, a oblici nasilja usmjereni prema njima najčešće su motivirani predrasudama prema samom invaliditetu. Takva djeca posebno su podložna oblicima psihološkog, seksualnog i tjelesnog zlostavljanja koje može trajno uništiti njihov život.  Važno je znati kako zlostavljanje i zanemarivanje djece nije problem samo obitelji ili pojedinca, već je problem šire lokalne zajednice i društva u cjelini. Stoga reagirajte na nasilje svaki put, a prevenirajte sljedeći!

Još 1996. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 16.11. Međunarodnim danom tolerancije, istaknuvši da će taj dan, u skladu s Deklaracijom o principima tolerancije, biti dan poštovanja i uvažavanja drugačijih od nas. To je dan koji nas potiče na snošljivost među drugima. Proteklih godina pokazalo se da se riječ ‘’tolerancija’’ često spominje, ali rijetko primjenjuje u svakodnevnom životu pojedinca, obitelji i društva. Tolerancija je poštivanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u svjetskim kulturama. To je naš način izražavanja i način da budemo ljudi. Tolerancija podrazumijeva volju i sposobnost prihvatiti i dopustiti različitost, bilo da se radi o razlikama u političkom uvjerenju, vjerskim, rasnim, spolnim razlikama i sl. Oni koji se najčešće susreću s (ne)tolerancijom su osobe s invaliditetom. Stavovi prema njima prožeti su predrasudama temeljenim uglavnom na neznanju o pojedinim vrstama invaliditeta. Kad razmišljamo o tome tko su osobe s invaliditetom, najprije pomislimo na ono što one ne mogu napraviti/postići/doseći…, a rijetko tko razmišlja o onome što one mogu.  Stoga je potrebno vršiti neprekidno educiranje I podizati svijest osoba bez invaliditeta da svi mi imamo iste potrebe/želje/interese. Potpuna tolerancija može se postići samo uz suradnju I međusobno uvažavanje osoba s invaliditetom I onih bez invaliditeta. Bez međusobnog razumijevanja nema ni skladnog I uspješnog društva. Nitko se ne rađa toleratan ili netolerantan. Uvažavanje različitosti uči se i usvaja tijekom cijeloga života. Prvi učitelj tolerancije je obitelj – gledajući nekog drugog tko ima razvijene tolerantne oblike ponašanja, djeca će ih i sama usvojiti. Osim toga, prihvaćanje različitosti stvara osjećaj osobnog zadovoljstva, sreće i pozitivne energije. Osobnim zadovoljstvom pojedinca stvara se  pozitivna i tolerantna zajednica.

U tjednu od 15. do 20. studenog 2017. obilježava se nekoliko važnih datuma koji se odnose na prava djece, posebno na zaštitu djece od nasilja. To su Međunarodni dan tolerancije (16.11.), Europski dan prevencije seksualnog nasilja nad mladima (18.11.), Svjetski dan prevencije nasilja nad djecom (19.11.) i Međunarodni dan prava djece (20.11.). Povodom spomenutih dana obilježavanja prevencije nasilja nad djecom, Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba će u suradnji s Udrugom roditelja Korak po korak i uz podršku Grada Zagreba, provesti kampanju Reagirajte na nasilje svaki put, a prevenirajte sljedeći! u svrhu podizanja svijesti i interesa za prevenciju svih oblika nasilja nad i među djecom.   Nasilje je nešto što se događa svugdje i u svako vrijeme. Razlikujemo četiri osnovna oblika zlostavljanja djece: fizičko, emocionalno i seksualno zlostavljanje te zanemarivanje, odnosno zapuštanje. O fizičkom zlostavljanju govorimo kada se djetetu namjerno nanose povrede, a uključuje udaranje, tresenje, stezanje, griženje, nanošenje opekotina, kao i davanje djeci štetnih lijekova, droge ili alkohola. Takvo zlostavljanje može prouzročiti modrice, opekotine, frakture, povrede mozga i unutrašnje povrede, a ponekad ishod takvog zlostavljanja, nažalost, može biti i smrt. Fizički zlostavljana djeca često se godinama oporavljaju od emocionalnih trauma. Kada dijete ne dobiva dovoljno ljubavi i pažnje ili mu se neprestano prijeti, ruga i omalovažava ga se, emocionalno je zlostavljano. Takvu vrstu zlostavljanja prepoznajemo po djetetovu nedostatku povjerenja u sebe i druge, povlačenju u sebe, iskazivanju agresije, nervoznim postupcima, poremećajima spavanja i uzimanja hrane, tikovima, bježanju od kuće, te pokušajima samoubojstva. Seksualno zlostavljanje je prisiljavanje djeteta da sudjeluje u bilo kojem obliku seksualne aktivnosti od strane odrasle osobe, međutim seksualno zlostavljanje mogu počiniti i djeca djeci. Ono ostavlja izrazito štetne i dugotrajne posljedice, a seksualno zlostavljana djeca mogu i sama postati napadači ili ulaziti u osobne odnose u kojima prevladavaju nasilje ili zlostavljanje. (izvor: Miljević-Riđički R., Zlostavljanje djece: oblici zlostavljanja i njihovo prepoznavanje, Druš. istraž. Zagreb 18-19/god. 4(1995), br. 4-5, str. 539-549) Nažalost, često se susrećemo i s raznim oblicima vršnjačkog nasilja, odnosno nasilnim ponašanjem među samom djecom (bullying). Poneka djeca uzastopno i namjerno uznemiruju, napadaju i ozljeđuju drugu djecu koja se od toga ne mogu obraniti. Prijete im, nanose tjelesne ozljede, odbacuju ih, rugaju im se, zadirkuju ih, ogovaraju, uzimaju stvari i slično. Nasilje među djecom možemo podijeliti u dva glavna oblika, fizičko i verbalno. Fizičko nasilje je najuočljivije, a podrazumijeva udaranje, guranje, štipanje te je često popraćeno i verbalnim zlostavljanjem koje podrazumijeva vrijeđanje, zadirkivanje, širenje glasina i slično. S takvim oblicima nasilnog ponašanja usko je povezano emocionalno zlostavljanje koje podrazumijeva namjerno isključivanje žrtve iz svih oblika zajedničkih aktivnosti određene dječje grupe, kao i igonriranje. Seksualno nasilništvo uključuje neželjeni fizički kontakt i uvredljive komentare. Kulturalno nasilništvo se odnosi na vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi, dok ekonomsko nasilje uključuje krađu i iznuđivanje novca. Svi ti oblici nasilja mogu biti izravni ili neizravni. Izravni uključuju ruganje, ponižavanje, vrijeđanje, kritiziranje, naređivanje, zahtijevanje podređenosti, naguravanje, udaranje, čupanje. Djevojčice su sklonije neizravnom nasilju koje je i teže uočljivo, a uključuje npr. namjerno isključivanje iz grupnih aktivnosti, ili pak ogovaranje. Djeca zlostavljana od svojih vršnjaka nerijetko imaju posljedice i u odrasloj dobi. Osjećaju se odbačeno, prestrašeno, nevidljivo, posramljeno, ljutito, a posljedice trpi i samo dijete koje se nasilno ponaša jer na taj način uči da su batine i povrede način da izrazi svoju ljutnju i izbori se za sebe. Posebno ranjiva skupina su osobe s invaliditetom i djeca s invaliditetom.  Međutim, postoji vrlo malo istraživanja i vrlo malo podataka o opsegu nasilja nad djecom s invaliditetom. UNICEF procjenjuje da je tri do četiri puta vjerojatnije da će djeca s invaliditetom doživjeti neki oblik tjelesnog ili seksualnog nasilja, kao i zanemarivanje nego djeca bez invaliditeta. Djeca s invaliditetom mogu postati žrtve nasilja u različitim okruženjima, poput doma, škole, različitih ustanova, a oblici nasilja usmjereni prema njima najčešće su motivirani predrasudama prema samom invaliditetu. Takva djeca posebno su podložna navedenim oblicima psihološkog, seksualnog i tjelesnog zlostavljanja koje može trajno uništiti njihov život.   Tijekom spomenutog tjedna pratite nas putem naše Facebook stranice gdje će naši mladi članovi objavljivati zanimljive informacije vezane uz teme nasilja nad i među djecom i mladima. Uključite se i Vi u našu kampanju i pomognite nam u podizanju svijesti o prevenciji nasilja općenito, a posebno nad djecom, pratite nas, sherajte naše objave kako bismo svi, a napose djeca, mogli odrastati i živjeti u sigurnom i veselom okruženju.