U tjednu od 15. do 20. studenog 2017. obilježava se nekoliko važnih datuma koji se odnose na prava djece, posebno na zaštitu djece od nasilja. To su Međunarodni dan tolerancije (16.11.), Europski dan prevencije seksualnog nasilja nad mladima (18.11.), Svjetski dan prevencije nasilja nad djecom (19.11.) i Međunarodni dan prava djece (20.11.).
Povodom spomenutih dana obilježavanja prevencije nasilja nad djecom, Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba će u suradnji s Udrugom roditelja Korak po korak i uz podršku Grada Zagreba, provesti kampanju Reagirajte na nasilje svaki put, a prevenirajte sljedeći! u svrhu podizanja svijesti i interesa za prevenciju svih oblika nasilja nad i među djecom.
Nasilje je nešto što se događa svugdje i u svako vrijeme. Razlikujemo četiri osnovna oblika zlostavljanja djece: fizičko, emocionalno i seksualno zlostavljanje te zanemarivanje, odnosno zapuštanje.
O fizičkom zlostavljanju govorimo kada se djetetu namjerno nanose povrede, a uključuje udaranje, tresenje, stezanje, griženje, nanošenje opekotina, kao i davanje djeci štetnih lijekova, droge ili alkohola. Takvo zlostavljanje može prouzročiti modrice, opekotine, frakture, povrede mozga i unutrašnje povrede, a ponekad ishod takvog zlostavljanja, nažalost, može biti i smrt. Fizički zlostavljana djeca često se godinama oporavljaju od emocionalnih trauma. Kada dijete ne dobiva dovoljno ljubavi i pažnje ili mu se neprestano prijeti, ruga i omalovažava ga se, emocionalno je zlostavljano. Takvu vrstu zlostavljanja prepoznajemo po djetetovu nedostatku povjerenja u sebe i druge, povlačenju u sebe, iskazivanju agresije, nervoznim postupcima, poremećajima spavanja i uzimanja hrane, tikovima, bježanju od kuće, te pokušajima samoubojstva. Seksualno zlostavljanje je prisiljavanje djeteta da sudjeluje u bilo kojem obliku seksualne aktivnosti od strane odrasle osobe, međutim seksualno zlostavljanje mogu počiniti i djeca djeci. Ono ostavlja izrazito štetne i dugotrajne posljedice, a seksualno zlostavljana djeca mogu i sama postati napadači ili ulaziti u osobne odnose u kojima prevladavaju nasilje ili zlostavljanje. (izvor: Miljević-Riđički R., Zlostavljanje djece: oblici zlostavljanja i njihovo prepoznavanje, Druš. istraž. Zagreb 18-19/god. 4(1995), br. 4-5, str. 539-549)
Nažalost, često se susrećemo i s raznim oblicima vršnjačkog nasilja, odnosno nasilnim ponašanjem među samom djecom (bullying). Poneka djeca uzastopno i namjerno uznemiruju, napadaju i ozljeđuju drugu djecu koja se od toga ne mogu obraniti. Prijete im, nanose tjelesne ozljede, odbacuju ih, rugaju im se, zadirkuju ih, ogovaraju, uzimaju stvari i slično. Nasilje među djecom možemo podijeliti u dva glavna oblika, fizičko i verbalno. Fizičko nasilje je najuočljivije, a podrazumijeva udaranje, guranje, štipanje te je često popraćeno i verbalnim zlostavljanjem koje podrazumijeva vrijeđanje, zadirkivanje, širenje glasina i slično. S takvim oblicima nasilnog ponašanja usko je povezano emocionalno zlostavljanje koje podrazumijeva namjerno isključivanje žrtve iz svih oblika zajedničkih aktivnosti određene dječje grupe, kao i igonriranje. Seksualno nasilništvo uključuje neželjeni fizički kontakt i uvredljive komentare. Kulturalno nasilništvo se odnosi na vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi, dok ekonomsko nasilje uključuje krađu i iznuđivanje novca. Svi ti oblici nasilja mogu biti izravni ili neizravni. Izravni uključuju ruganje, ponižavanje, vrijeđanje, kritiziranje, naređivanje, zahtijevanje podređenosti, naguravanje, udaranje, čupanje. Djevojčice su sklonije neizravnom nasilju koje je i teže uočljivo, a uključuje npr. namjerno isključivanje iz grupnih aktivnosti, ili pak ogovaranje. Djeca zlostavljana od svojih vršnjaka nerijetko imaju posljedice i u odrasloj dobi. Osjećaju se odbačeno, prestrašeno, nevidljivo, posramljeno, ljutito, a posljedice trpi i samo dijete koje se nasilno ponaša jer na taj način uči da su batine i povrede način da izrazi svoju ljutnju i izbori se za sebe.
Posebno ranjiva skupina su osobe s invaliditetom i djeca s invaliditetom. Međutim, postoji vrlo malo istraživanja i vrlo malo podataka o opsegu nasilja nad djecom s invaliditetom. UNICEF procjenjuje da je tri do četiri puta vjerojatnije da će djeca s invaliditetom doživjeti neki oblik tjelesnog ili seksualnog nasilja, kao i zanemarivanje nego djeca bez invaliditeta. Djeca s invaliditetom mogu postati žrtve nasilja u različitim okruženjima, poput doma, škole, različitih ustanova, a oblici nasilja usmjereni prema njima najčešće su motivirani predrasudama prema samom invaliditetu. Takva djeca posebno su podložna navedenim oblicima psihološkog, seksualnog i tjelesnog zlostavljanja koje može trajno uništiti njihov život.
Tijekom spomenutog tjedna pratite nas putem naše Facebook stranice gdje će naši mladi članovi objavljivati zanimljive informacije vezane uz teme nasilja nad i među djecom i mladima.
Uključite se i Vi u našu kampanju i pomognite nam u podizanju svijesti o prevenciji nasilja općenito, a posebno nad djecom, pratite nas, sherajte naše objave kako bismo svi, a napose djeca, mogli odrastati i živjeti u sigurnom i veselom okruženju.