Obzirom da će prva predstava koju izvodi HNK u Zagrebu, a prevoditi će se na hrvatski znakovni jezik biti upravo od Miroslava Krleže danas ćemo Vam probati približiti život i djelo ovog rođenog Zagrepčanina.
M.K. napisao je brojna djela u kojima je imao čvrst stav empatije prema čovjeku te neprijateljstva prema protunarodnim vladama što nije odgovaralo režimima fašizma i socijalizma u kojima je živio pa je uglavnom bio isključivan iz javnih govora.
Autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Napisao je brojna utjecajna djela od kojih se u školi čitaju Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza te Hrvatski bog Mars, tj. Baraka Pet Be.
Krležino se kazalište uobličavalo u mnogobrojnim inačicama prvotnih tekstova, potaknutima zahtjevima izvedbe i promjenom receptivnoga okruženja. Svoje je prve artističke i simboličke vizije (legende), pa i socijalne kompozicije s verističkom i ekspresionističkom poetičkom podlogom, zasnovao znatno prije nego što su one bile scenski formirane; stabilnim, uvjerljivim i formativnim na razini cijeloga opusa pokazao se glembajevski ciklus (U agoniji, Gospoda Glembajevi, Leda), nastao u maniri analitičke drame »nordijske škole«
Premda je bio utjecajna figura društvene nomenklature i najprevođeniji hrvatski pisac svojega doba, utemeljitelj Leksikografskoga zavoda (koji danas nosi njegovo ime) te pokretač i glavni urednik niza enciklopedija, Krleži za života nisu bila objavljena cjelovita djela. S time je u vezi i njegova oporuka, kojom je na dvadesetak godina bilo odgođeno raspolaganje njegovom rukopisnom ostavštinom, što se većim poznatim dijelom danas čuva i obrađuje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
U hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti uopće Krležino se djelo u cjelini smatra izvanrednim, neusporedivim pojedinačnim prinosom, a u vanjskoj stručnoj i općoj opservaciji hrvatskog nasljeđa najvažnijom modernom referencijom.
Iako su njegova djela često veoma složena te kao takva predstavljaju zahtjevo štivo vrlo su značajna zbog razvoja kritičkog razmišljanja pogotovo kod mladih.
Podsjećamo sve da je projekt “Uho za kulturu” financiran od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a u partnerstvu s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu i Muzejom prekinutih veza.
Za više informacija, posjetite nas na:
- Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske – https://min-kulture.gov.hr/
- Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba – https://sginzg.hr/
- Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu – https://www.hnk.hr/hr/
- Muzej prekinutih veza – https://www.facebook.com/Muzejprekinutihveza/