Kroz povijest vrlo često kršila su se osnovna ljudska prava gluhih osoba. Slavni antički filozof Aristotel smatrao je da gluhe osobe nemaju osjećaje i razum s obzirom na to da po njegovom vjerovanju misli ne mogu izraziti riječima. Justinijanov građanski kodeks „gluhonijemim“ osobama oduzima sva građanska prava te su morale imati skrbnika. Već u starom Rimu možemo naslutiti kako će se društvo odnositi prema gluhim osobama (Jončić, 2016) (ujedno možemo naslutiti kakva će se terminologija koristiti za opisivanje gluhih osoba).
Zašto je potrebno koristiti ispravnu terminologiju?
Kroz povijest osobe s invaliditetom često su bile marginalizirane, institucionalizirane i izopćene iz društva. Zastarjeli termini vrijeđali su i ponižavali osobe s invaliditetom (OSI), na taj način društvo im je davalo do znanja da nisu njegovi vrijedni i ravnopravni članovi (HIE Help Centre, Disability Terminology: Choosing the Right Words When Talking About Disability, n.d).
Person-first i identity-first terminologija
Person-first terminologija na prvo mjesto stavlja osobu, a tek onda njezino oštećenje (npr. osoba s autizmom, osoba s oštećenjem sluha…). U podlozi ove teorije fokus je na osobu (čovjeka), a ne isključivo na oštećenje. Identity-first language na prvo mjesto stavlja oštećenje. Identity-first pristup polazi od toga da osoba treba prihvatiti svoje oštećenje. Osobe koje koriste identity-first pristup tako pokazuju prihvaćanje svojeg oštećenja kao sastavnog dijela sebe. U suštini razlika je u tome je li oštećenje nešto što osoba ima ili je to nešto što je sastavni dio identiteta osobe (HIE Help Centre, Disability Terminology: Choosing the Right Words When Talking About Disability, n.d).
Značaj medicinskog i kulturološkog pristupa u formiranju terminoloških pojmova
Medicinski pristup temelji se na oštećenju koje osoba ima te na onome što osoba ne može uslijed svojeg oštećenja (u ovom slučaju fokus je na oštećenju/gubitku sluha). Medicinski pristup želi povratiti osobi sluh uporabom slušnih pomagala i rehabilitacijskim postupcima. Upravo iz medicinskog pristupa potječe termin „gluhonijemost“ te definira se kao stanje nemogućnosti govora zbog gluhoće. Termin se popularizirao u 19.st. prije tehnoloških i rehabilitacijskih postupaka te prije lingvističke teorije koja odvaja govor i jezik (govor je fizička manifestacija apstraktnog jezičnog sustava u umu čovjeka) (Kavčić, Gotovac, 2021).
Socio-kulturološki model gluhoće naglašava superiorno vizualno funkcioniranje gluhih osoba i znakovni jezik. Zahvaljujući lingvističkim, neurolingvističkim, psiholingvističkim, edukacijsko-rehabilitacijskim istraživanjima i snažnom angažmanu gluhih osoba u svijetu dolazi do afirmacije gluhih kao jezične/kulturalne manjine (Jončić, 2016). Republika Hrvatska 2007. godine potpisala je i ratificirala Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom u kojoj se svaka država potpisateljica obavezala na prihvaćanje znakovnog jezika i kulture gluhih. Osam godina kasnije izglasan je Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 82/15) (Kavčić, Gotovac, 2021).
Ispravna terminologija
U socio-kulturološkom modelu često možemo naići na veliko slovo „G“ u riječi „Gluh“. Gluhe osobe koje se identificiraju s kulturom i zajednicom gluhih, znakovni jezik je njihov materinji te ponosni su na svoju gluhoću smatraju se kulturološki gluhim osobama te riječ „Gluh“ pišu velikim početnim slovom upravo kako bi naglasili svoju pripadnost zajednici (Jončić, 2016).
U našem jeziku ustalio se termin osoba oštećena sluha te same gluhe osobe često se poistovjećuju s ovim terminom jer su kroz život navikle na medicinski model koji naglašava njihovo oštećenje i ograničenja u audio-temporalnom modalitetu komunikacije (Kavčić, Gotovac, 2021).
U svakodnevnim situacijama često čujemo da netko za gluhu osobu koristi termin gluhonijem. Termin nijem označava osobu koja nema glas. Izrazito je neispravno i uvrjedljivo gluhu osobu nazvati gluhonijemom jer gluhe osobe imaju očuvan govorni aparat. Zbog nedostatka ispravne povratne informacije dio gluhih osoba ne može upravljati svojim glasom jednako kao čujuće osobe. (Kavčić, Gotovac, 2021).
Važno je naglasiti da komunikacija nije rezervirana isključivo za čujuću populaciju te govor nije jedini medij komuniciranja!
Potrebno je raditi na edukaciji javnosti o uporabi ispravne terminologije jer riječi nose određenu težinu i ulogu u društvu. Moramo tretirati svaku osobu s poštovanjem i dostojanstvom – uporaba ispravne terminologija je važna!
POPIS LITERATURE
- Bradarić Jončić, S. (2016). Oštećenja sluha (Skripta). Zagreb: Edukacijsko rehabilitacijski fakultet
- HIE Help Centre, Disability Terminology: Choosing the Right Words When Talking About Disability (https://hiehelpcenter.org/2018/09/25/disability-terminology-choosing-right-words-talking-disability/ pristupljeno 03.01.2022.)
- Kavčić, D. i Gotovac, N. (2021). Pravilno nazivlje u zajednici gluhih. Hrvatski jezik, 8 (4), 9-12. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/268165
