Utjecaj izloženosti buci na oštećenje sluha

Svakodnevno smo izloženi raznim zvukovima iz naše okoline, većina tih zvukova je sigurna za naše uho te nam ne oštećuju sluh. U novije vrijeme buka i starenje su glavni uzroci trajnog oštećenja sluha (Dawidowsky i sur. 2021).

Oštećenje sluha uzrokovano bukom može se javiti neposredno nakon glasnog podražaja (akustička trauma) ili kao posljedica kronične izloženost buci. Oštećenje može biti privremeno ili doživotno te može zahvatiti jedno ili oba uha (NIDCD, 2022). Kronično izlaganje preglasnom zvuku uz oštećenje sluha izaziva i vaskularne, hormonalne i neuralne promjene koje dovode do hipertenzije, gastrointestinalnih smetnji i stresa zbog povećanja kortizola (Dawidowsky i sur., 2021).

Ljudsko uho čuje zvukove u intenzitetskom rasponu od 20 dB (prag čujnosti) do 120 dB (prag boli). Osjećaj boli ili neugode je signal organizma da je određeni zvučni podražaj prejak te signalizira moguće oštećenje slušnog aparata. Potrebno je naglasiti da kod dijela gluhih osoba prag boli može biti snižen na manje od 110 dB (Bradarić Jončić, 2016).

Akustička trauma, često se naziva i akutna ozljeda bukom, je oštećenje dijelova unutrašnjeg uha kao posljedica izravnog i naglog izlaganja snažnom zvuku. Gubitak sluha izazvan akustičkom traumom je veći nego gubitak sluha kod kronične izloženosti buci (Dawidowsky, 2021).

Istraživanja pokazuju da zvuk jači od 140 dB u trajanju od nekoliko milisekundi može dovesti do snažne akustičke traume. Osim jačine i frekvencije na oštećenje sluha utječu izloženost buci (dnevna i godišnja tj. ukupna izloženost buci), otpornost na buku, dob, povijest bolesti uha, karakteristike prostora te udaljenost i pozicija uha u odnosu na bučni podražaj (Dawidowsky i sur. 2021).

Kod kronične izloženosti buci kod osobe dolazi do privremenog pomaka praga čujnosti te sluh se najčešće oporavlja unutar 24 do 48 sati. Privremeni pomaci praga čujnosti mogu ubrzati procese vezane uz dobno uzrokovani gubitak sluha (Smolić, 2018).

Klinička slika najčešće uključuje tinitus prolaznog karaktera, osjećaj punine u ušima, poteškoće u razumijevanju govora koje postaju izraženije u uvjetima bučnog okruženja (Smolić, 2018).

Oštećenje sluha uzrokovano bukom je nepovratno oštećenje te jednom oštećene stanice ne mogu se regenerirati, terapijski pristup temelji se na nefarmakološkim metodama poboljšanja kvalitete života – najčešće se primjenjuju slušna pomagala za selektivno i frekvencijsko pojačanje zvukova (Smolić, 2018).

Farmakoterapija nije toliko česta, no određeni broj lijekova pokazuje sposobnosti smanjenja gubitka sluha nakon akustične traume (Smolić, 2018).

Važno je imati na umu da oštećenje sluha uzrokovano bukom može se u potpunosti prevenirati. Najučinkovitije i glavne metode prevencije su edukacija, pravna regulacija i korištenje zaštitnih sredstava. Kao i kod brojnih drugih oštećenja važna je rana i pravovremena dijagnoza koja se može postići redovitim audiometrijskim testiranjem (Smolić, 2018).

Edukacija javnosti, a posebice mladih, važan je alat u prevenciji razvoja oštećenja sluha bukom. Gledajući utjecaj okoliša na zdravlje, buka zauzima visoko drugo mjesto, odmah iza zagađenja zraka (RH Ministarstvo zdravstva, 2017).

Svake godine, zadnje srijede u mjesecu travnju, obilježava se međunarodni dan osviještenosti o buci (International Noise Awareness Day“ – INAD).

Popis literature

Scroll to Top
Skip to content